Dvije najbrojnije sindikalne organizacije spremne na zajedničko djelovanje

Prema memorandumu, fokus će biti na donošenju Zakona o sindikatima, izmjenama Zakona o štrajku, vraćanje toplog obroka i regresa, učešće u pregovorima oko uvećanja zarada, kao i kreairanju povoljnijih uslova za penzisonisanje i uvećanje penzija

Dva najbronija sindikata koja okupljaju skoro 20.000 radnika, Sindikat prosvjete i Sindikat uprave i pravosuđa, potpisali su memorandum o saradnji kojim se, prema riječima potpsinika, prvi put u državi povezuju veliki sindikati koji dolaze iz različitih centrala koji će kroz zajedničko djelovanje raditi na reformamama sindikalizma u Crnoj Gori.

Prema memorandumu koji su potpisali predsjednici ta dva sindikata, Radomir Božović i Nenad Rakočević, zajedničko djelovanje će se u početku fokusirati na donošenje Zakona o sindikatima, izmjene Zakona o štrajku, vraćanje toplog obroka i regresa, učešće u pregovorima oko uvećanja zarada a u vezi sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kao i kreairanje povoljnijih uslova za penzisonisanje i uvećanje penzija.

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa, Nenad Rakočević kazao je na konferenciji za novinare da su se dva sindikata odlučili na povezivanje kako bi preduprijedili, kako je rekao, mučnu jesen i još težu zimu koje su nagoviještene relevantnim informacijama iz Vlade.

– Uvećanje zarada kroz program Evropa sad je i formalno izgubilo svoj značaj. Mi ćemo aktivirarti sve naše snage kako bi direktno i punim kapacitetom učestvovali u donošenju novog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru – kazao je Rakočević.

On je kazao da je visina zarada državnih službenika i namještenika, što podrazumijeva i službenike u lokalnim samoupravama, najniža u državi uz ocjenu da to nije u skladu sa njihovim zaslugama, te da će zbog toga insistirati da ubuduće u pregovorima o njihovim koeficijentima učestvuje predstavnik Sindikata uprave i pravosuđa, što do sada nije bio slučaj.

Rakočević je najavio da će se baviti i donošenjem Zakona o sindikatima, koji je, prema njegovim riječima, neophodan jer sindikalni sitem mora imati jedinstvena pravila, ograničenja i odgovornosti.

On je objasnio da trenutno postoji preko 2.000 sindikalnih organizacija u registru Ministarstva rada, od čega je oko 50 odsto neaktivno, a mnogo veći dio njih na reprezentativnom nivou što poslodavci maksimalno koriste u svoju korist.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović ukazao je da jedan od gorućih problema Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, čije odredbe stupaju na snagu od 1. jula kojima je predviđeno značajno uvećanje zadara doktorima medicine i univerzitetskim profesorim, i nikome više.

– Raspon uvećanja zarada ljekarima i univerzitetskim profesorima ide od 30 do skoro 64 odsto. Tako će koeficijent profesorima u srednjim i osnovnim školama biti tri puta manji nego univerzitetskim profeosima ili ljekarima specijalistima. Uvijek je to bilo manje, i treba da bude manje, ali je odnos jedan na prema tri nesrazmjeran. Da ne pričamo o državnim službenicima, policajcima ili novinarima – kazao je Božović.

On je podsjetio da su topli obrok i regres izgubljeni prije destak godina, te da su te stavke ostale samo u moćnim državnim preduzećima poput Elektroprivrede.

Božović je kazao da je veoma važna stvar Zakon o štrajku, koji je poslije štrajka prosvjetnih radnika 2002. godine, izmijenjen na način da su, kako je kazao, praktično ostali bez tog prava.

– Procedure su izuzetno komplikovana da stupite u štrajk. Praktično zavisi od poslodavca kako će nam on propisati uslove pod kojima možemo da štrajkujemo. Prosvjetu su naprimjer proglasili sektorom od javnog interesa za državu i izjednačili nas sa vojskom, policijom i vatrogascima, što znači da možemo da štrajkujemo, ali da radimo u obimu kao što radimo u redovnimi uslovima – kazao je Božović.

Kako su objasnili Rakočević i Božović, pored zajedničkih dodirnih tačaka, dva sindikata potpisanim Memorandumom o saradnji obavezuju da će jedan drugom pružiti svaku vrstu podrške i pomoći u pojedinačnim aktivnostima, kao i u borbi za rješavanje internih problema.

Naveli su da su inspirisani činjenicom da su različiti granski sindikati upućeni jedni na druge i da moraju međusobno sarađivati, bez obzira na različitosti.

Izvor: pobjeda.me

307