KOLEKTIVNI UGOVOR KOD POSLODAVCA (radni materijal)
SINDIKAT UPRAVE I PRAVOSUĐA CRNE GORE
SINDIKALNA ORGANIZACIJA
(navesti ime sindikane organizacije)
Radni materijal
KOLEKTIVNI UGOVOR
KOD POSLODAVCA
Podgorica,……………………… godine
Na osnovu člana 150,stav 3 Zakona o radu (Sl.list CG br,49/08, 26/09, 59/11, 66/12 i 31/14) i člana 3 Opšteg kolektivnog ugovora (Sl.list CG br.14/14), Reprezentativna Sindikalna organizacija ……………….. i poslodavac ………………, zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
I OSNOVNE ODREDBE
Član 1
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu Ugovor) reprezentativna sindikalna organizacija……………… (u daljem tekstu sindikalna organizacija) i poslodavac ……………….. kao poslodavca (u daljem tekstu poslodavac) uređuju, u skladu sa Zakonom o radu, Opštim kolektivnim ugovorom prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih,prava i obaveze poslodavca prema zaposlenom, kao i međusobna prava i obaveze ugovornih strana.
Na pitanja koja nijesu uređena ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona i Opšteg kolektivnog ugovora.
Član 2
Ovaj Kolektivni ugovor se neposredno primjenjuje.
II RADNI ODNOSI
a. Zasnivanje radnog odnosa
Član 3
Radni odnos se zasniva radi obavljanja poslova utvrđenih Pravilnikom o sistematizaciji i ostvarivanju zarada i drugih prava koja se stiču na radu i po osnovu rada.
Član 4
Radni odnos može zasnovati lice koje ispunjava opšte i posebne uslove utvrđene Zakonom i Pravilnikom o sistematizaciji.
III PRAVA I DUŽNOSTI ZAPOSLENIH
a. Raspoređivanje zaposlenih
Član 5
Zaposleni je dužan da obavlja poslove radnog mjesta radi kojeg je zasnovao radni odnos,odnosno poslove na koje je raspoređen tokom rada po potrebi procesa i organizacije rada, shodno Ugovoru o radu.
Član 6
Zaposleni može biti raspoređen na svako radno mjesto koje odgovara stepenu njegove stručne spreme određene vrste zanimanja ukoliko proces i organizacija rada, odnosno potrebe poslodavca to zahtijevaju, u skladu sa Zakonom, Kolektivnim ugovorom i ovim ugovorom.
Smatra se da postoji potreba procesa iz organizacije rada iz stava 1 ovog člana u sljedećim slučajevima:
- uvođenje nove i usavršavanja postojeće organizacije rada;
- bolje i potpunije korišćenje stručnih i radnih sposobnosti zaposlenih;
- povećanje, odnosno smanjenje obima poslova na određenim radnim mjestima;
- kada zaposleni zbog invalidnosti, promjene zdravstvenog, fizičkog ili psihičkog stanja nije u mogućnosti da uspješno obavlja poslove radnog mjesta na koje je raspoređen;
- kao i u drugim slučajevima, u skladu sa Zakonom i dugim propisima.
Utvrđivanje potrebe i odluku o rasporedu zaposlenog na drugo radno mjesto koje odgovara njegovom stepenu stručne spreme donosi poslodavac, na predlog direktora, uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikalne organizacije.
Član 7
Zaposleni može biti privremeno raspoređen, bez svog pristanka i na drugo radno mjesto za koje se traži niži stepen stručne spreme, u slučaju:
- otklanjanja poremećaja u radu;
- završetka neodložnih poslova;
- više sile (zemljotres, požar ili druge elementarne nepogode).
Na radno mjesto iz stava 1 ovog člana zaposleni je dužan raditi dok traju izuzetne okolnosti, a najduže godinu dana.
Za vrijeme privremenog rasporeda iz stava 1 ovog člana zaposleni ima pravo na zaradu radnog mjesta sa kojeg je raspoređen, ukoliko je to za njega povoljnije.
Član 8
Zaposleni može da se rasporedi privremeno na rad iz jednog u drugo mjesto rada u skladu sa zakonom.
Zaposleni iz stava 1 ovog člana, pored prava koja mu pripadaju zakonom ima pravo i na adekvatan smještaj.
a. Radno vrijeme
Član 9
Radno vrijeme iznosi 40 sati nedjeljno (puno radno vrijeme).
a. Raspored i preraspodjela radnog vremena
Član 10
Odluku o rasporedu radnog vremena, preraspodjeli radnog vremena, skraćenom radnom vremenu i uvođenju rada dužeg od punog radnog vremena donosi poslodavac.
Zaposleni je dužan raditi duže od punog radnog vremena u slučajevima predviđenim Zakonom.
a. Odmori u toku rada i sedmični odmor
Član 11
Zaposleni ima pravo na odmor u toku dnevnog rada u trajanju od 30 minuta.
Vrijeme odmora se smatra kao vrijeme provedeno na radu.
Odmor od 30 minuta u toku dnevnog rada koristi se shodno Odluci o radnom vremenu koju donosi poslodavac, isti se ne može koristiti na početku, niti na kraju radnog vremena.
Ako je poslodavac planirao da rad traje duže od punog radnog vremena, zaposleni ima pravo na dodatnih 30 minuta pauze u toku rada.
(PRILAGODITI POTREBAMA SVAKE SINDIKANE ORGANIZACIJE)
Član 12
Zaposleni ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Zaposleni ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno.
a. Godišnji odmor
Dužina trajanja godišnjeg odmora, saglasno zakonu, određuje se prema dužini radnog staža, i to:
- Od 1 do 3 godine – 20 radnih dana;
- Od 3 do 7 godina – 21 radni dan;
- Od 7 do 10 godina – 22 radna dana;
- Od 10 do 15 godina – 23 radna dana;
- Od 15 do 20 godina – 24 radna dana;
- Od 20 do 30 godina – 26 radnih dana;
- Preko 30 godina – 28 radnih dana.
( PREGOVARATI O VIŠE DANA)
Pored minimuma utvrđenog u stavu 1 ovog člana, godišnji odmor se uvećava;
- Prema dužini radnog staža;
- Do 10 godina radnog staža – 1 radni dan;
- Od 10 do 20 godina radnog staža – 2 radna dana;
- Od 20 do 30 godina radnog staža – 3 radna dana;
- Od 30 do 35 godina radnog staža – 4 radna dana;
- Preko 35 godina radnog staža – 5 radnih dana.
- Prema zdravstvenom stanju i po osnovu brige o djeci i članovima uže porodice;
- zaposlenom sa invaliditetom ili zaposlenom roditelju djeteta koje ima smetnje u razvoju – 4 radna dana;
- samohranom roditelju sa djetetom do 15 godina – 3 radna dana;
- zaposlenom koji se stara o članu ili članovima uže porodice sa kojima živi u kućnoj zajednici koji je ometen u razvoju ili ima teško tjelesno oštećenje ili bolest usled koje je potpuno ili vrlo slabo pokretan – 4 radna dana.
Član 14
Prema uslovima rada, godišnji odmor se uvećava za 1 radni dan zaposlenim na radnim mjestima: (NAVESTI SPECIFIČNA RADNA MJESTA)
Zaposlenom koji radi dvokratno, godišnji odmor se uvećava za 3 radna dana.
Dužina godišnjeg odmora sa svim uvećanjima iz ovog Ugovora ne može trajati duže od 35 dana.
Član 15
Raspored korišćenja godišnjih odmora određuje se planom korišćenja godišnjih odmora koji donosi poslodavac, vodeći računa o procesu i organizaciji rada.
Prilikom planiranja godišnjih odmoramoraju se uvažiti opravdani zahtjevi zaposlenih, a naročito:
- korišćenje godišnjeg odmora sa porodicom (ugovoren boravak na moru, planini i sl.);
- zdravstvena rehabilitacija, i sl. s tim da se obezbijedi, da korišćenje godišnjih odmora ne ugrožava odvijanje procesa rada na radnim mjestima zaposlenih koji koriste godišnji odmor;
Rješenje o korišćenju godišnjeg odmora donosi poslodavac.
a. Odsustva
Član 16
Zaposleni ma pravo na plaćeno odsustvo, uz nadoknadu zarade u sljedećim slučajevima;
- smrt člana uže porodice – 7 radnih dana;
- teške bolesti člana uže porodice – 7 radnih dana;
- stupanje u brak – 7 radnih dana;
- rođenje djeteta – 7 radnih dana;
- polaganje stručnog ispita – 5 radnih dana;
- elementarne nepogode – 3 radna dana;
- selidba- 3 radna dana;
- završavanje ličnih i porodičnih poslova ako su opravdani – 2 radna dana;
- dobrovoljnom davaocu krvi – 2 radna dana;
- smrti srodnika, zaključno sa trećim stepenom krvnog srodstva – 2 radna dana;
- učestvovanje u sindikalnim i drugim društvenim susretima – 2 radna dana;
- upućivanje na preventivne – rekreativne odmore u organizaciji sindikata;
Dužina plaćenog odsustva, u svakom konkretnom slučaju, utvrđuje se pojedinačnim aktom poslodavca, a na osnovu zahtjeva zaposlenog.
Plaćeno odsustvo se može koristiti jedino u vrijeme kad se predviđeni slučaj dogodio.
(PREGOVARATI OVEĆEM BROJU DANA)
Član 17.
Zaposleni ima pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju do 6 mjeseci u kalendarskoj godini u slučajevima;
- njege člana uže porodice usled teže bolesti;
- liječenja o sopstvenom trošku;
- učestvovanje u kulturnim, sportskim i drugim manifestacijama;
- putovanja u inostranstvo radi posjete članu porodice;
- gradnja i rekonstrukcija sopstvene kuće ili stana;
- stručno osposobljavanje ili usvršavanje za koje organizacija nije zainteresovana.
Odluka o neplaćenom odsustvu donosi poslodavac na osnovu zahtjeva zaposlenog.
IV STRUČNO USAVRŠAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIH
Član 18.
Ugovorne strane su saglasne da se za potrebe zaposlenih mogu organizovati razni oblici stručnog osposobljavanja ili usavršavanja.
Poslodavac će udovoljiti zahtjevu zaposlenog za stručno osposobljavanje ili usavršavanje, ukoliko je ono u skladu sa interesima i djelatnošću poslodavca.
Član 19.
Oblici stručnog osposobljavanja i usavršavanja su;
- školovanje zaposlenih;
- usavršavanje i specijalizacija zaposlenih;
- obavljanje stručnog osposobljavanja nakon završenog višeg stepena stručne spreme.
Član 20.
Odluku o stručnom osposobljavanju i usavršavanju zaposlenih iz prethodnog člana ovog Ugovora donosi poslodavac.
Član 21.
Stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih je stalni obrazovni proces kojim zaposleni proširuju i dopunjuju svoje znanje.
Stručno osposobljavanje obavlja se kroz: kurseve, seminare, savjetovanja, predavanja, obuku za konkretan posao, polaganje stručnih ispita, izučavanje stranih jezika i drugi stručni oblici proširivanja i sticanja zvanja.
Član 22.
Međusobna prava i obaveze u vezi stručnog osposobljavanja i usavršavanja bliže se uređuju posebnim ugovorom između zaposlenog i poslodavca.
V ZARADE, NAKNADE ZARADA I OSTALA PRIMANJA
a. Uvećanje zarada
Član 23.
Zarada zaposlenog uvećava se po času:
- za rad noću – 40%
- za rad na dane državnih i vjerskih praznika – 150 %
- za rad duži od punog radnog vremena – 40%
- za dežurstvo 10% po satu
- pripravnosti – 15% po satu
- ( pregovarati o većim procentima)
Član 24.
Zarada zaposlenog uvećava se za svaku započetu godinu rada:
- do 10 godina 0,5%
- od 10 – 20 godina 0,75 %
- preko 20 godina 1,00%.
Član 25.
Zarada se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec.
Poslodavac je dužan da na zahtjev zaposlenog, obezbijedi uplatu obustave dijela zarade(kredita, sindikalne članarine, alimentcije, ratu kupovine na kredit preko sindikata, sindikalne pozajmice i slično) preko nadležne službe.
Član 26.
Poslodavac je dužan zaposlenom isplatiti zaradu najkasnije do 15- tog u tekućem mjesecu za prethodni mjesec u skladu sa ovim ugovorom.
Član 27.
Mjesečna zarada može da ima stimulativni dio po osnovu rezultata rada, o čemu odluku donosi poslodavac.
a. Naknade zarada
Član 28.
Naknada zarade zaposlenom pripada za vrijeme odsustvovanja sa rada u vsini 100% njegove zarade, u slučajevima utvrđenim članom 24. Opšteg kolektivnog ugovora.
Član 29.
Poslodavac je dužan isplatiti 100% zarade za vrijeme za koje zaposleni odbija da radi, ako nijesu sprovedene mjere zaštite na radu, pod uslovom da je o tome, najkasnije u roku od 1 sata od nastanka okolnosti obavijestio nekog od rukovodilaca.
Za vrijeme pritvora zaposlenom se isplaćuje nanada zarade na način i u visini utvrđenoj propisima.
a. Druga primanja
Član 30.
Poslodavac zaposlenom isplaćuje na ime zimnice sredstva u visini od tri obračunske vrijednosti koeficijenta u novembru mjesecu, koja važi u mjesecu u kojem se vrši isplata.
Poslodavac zaposlenom na ime naknade troškova prevoza na rad i sa rada plaća u visini stvarne cijene koštanja kada nije organizovan prevoz zaposlenih na rad i sa rada.
Član 31.
Poslodavac obezbjeđuje sredstva za isplatu jubilarnih nagrada povodom 10,20,30 i 40 godina povodom neprekidnog rada po tom osnovu zaposlenom pripada, po automatizmu, a na osnovu podataka izpersonalne evidencije:
- za 10 godina rada, 1,5 obračunske vrijednosti koeficijenta;
- za 20 godina rada 2,5 obračunske vrijednosti koeficijenta;
- za 30 godina rada,4 obračunske vrijednosti koeficijenta;
- za 40 godina rada , 5 obračunskih vrijednosti koeficijenta
- pregovarati o većim iznosima)
Član 32.
Prilikom odlaska u penziju zaposlenom, poslodavac isplaćuje otpremninu najmanje u visini od 12 obračunskih vrijednosti koeficijenta, koja važi u mjesecu u kom se vrši isplata.
(pregovarati o većim iznosima)
Član 33.
Otpremnina se isplaćuje sa danom prestanka radnog odnosa, odnosno najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa.
Član 34
Zaposlenom, odnosno njegovoj porodici pripada jednokratna novčana pomoć u slučaju:
1.smrti zaposlenog u visini od 20 obračunskih vrijednosti koeficijena;
2. smrti člana uže porodice u visini od 12 obračunskih vrijednosti koeficijenata;
3. nabavke ortopedskih, očnih, ušnih i drugih pomagala za zaposlenog ili člana njegove uže porodice u iznosu od 12 obračunskih vrijednosti koeficijenata ukoliko sredstva za njihovu nabavku nijesu obezbijeđena od strane Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore;
Pod užom porodicom u smislu ovog ugovora smatraju se bračni drug, djeca(bračna, vanbračna, usvojena i pastorčad), roditelji, usvojilac, staratelj, brat i sestra.
(pregovarati o većim iznosima)
Član 35.
Zaposlenom, odnosno njegovoj užoj porodici poslodavac obezbeđuje isplatu jednokratne novčane pomoći u slučaju:
- duže ili teže bolesti, nabavke ljekova, zdravstvene rehabilitacije zaposlenog ili člana njegove uže porodice u iznosu do 15 obračunskih vrijednosti koeficijenta;
- otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda do 12 obračunskih vrijednosti koeficijenta.
(pregovarati o većim iznosima)
VI OBRAČUN ZARADE I NAKNADE ZARADE
Član 36.
Poslodavac prilikom isplate zarade, odnosno naknade zarade, svakom zaposlenom, daje pisani obračun zarade koji sadrži:
- mjesečnu zaradu zaposlenog;
- uvećanje zarade po vrstama koje proizilaze iz Kolektivnog ugovora ili Ugovora o radu;
- zaradu po osnovu ostvarenih rezultata rada (stimulativni dio);
- naknadu zarade po vrstama;
- druga primanja iznad iznosa utvrđenog Kolektivnog ugovora;
- bruto zaradu;
- iznos poreza na zaradu;
- iznose plaćenih doprinosa po vrstama;
- ”neto”zaradu;
- obustave od ”neto” zarade po vrstama;
- ”neto”zaradu za isplatu.
VII KOLEKTIVNO OSIGURANJE
Član 37.
Poslodavac kolektivno osigurava zaposlene od posljedica nesrećnog slučaja na poslu i van posla i rizika smrti usljed bolesti u iznosu koji utvrdi sindikat i poslodavac.
VIII ZAŠTITA ZAPOSLENIH NA RADU
Član 38.
Poslodavac je dužan da primjenjuje mjere zaštite na radu i stalno radi na unapređivanju istih.
Zaposleni ima pravo i dužnost da se prije raspoređivanja na radno mjesto upozna sa propisanim mjerama zaštite na radu u vezi sa poslom koji treba da obavlja kao i sa organizovanjem i sprovođenjem zaštite na radu.
Član 39.
IX PRESTANAK POTREBE ZA RADOM ZAPOSLENOG
Član 40.
Utvrđivanje prestanka potrebe za radom zaposlenih (u daljem tekstu: višak zaposlenih) pokreće se ukoliko poslodavac utvrdi da će zbog uvođenja tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena doći do prestanka potrebe za radom zaposlenih na neodređeno vrijeme.
Član 41.
Postupak utvrđivanja viška zaposlenih sprovodi komisija od pet članova,od kojih tri člana imenuje poslodavac.
Član 42.
Poslodavac prilikom utvrđivanja viška zaposlenih, ocjenjuje rezultate rada zaposlenih, ostvarene za period od tri godin, po osnovu:
- Kvalitet obavljanja posla i doprinos zaposlenog na radu;
- Dužinu radnog staža kod poslodavca;
- Dužinu radnog staža kod drugog poslodavca;
- Složenost poslova;
Kao dopunski kriterijum:
- materijalno stanje zaposlenog i njegove porodice.
Član 43.
Pti utvrđivanju kvaliteta obavljanja posla i doprinosa zaposlenog u radu primjenjivaće se sljedeća mjerila:
- stručno i kvalitetno obavljanje radnih zadataka;
- uredno i blagovremeno izvršavanje radnih zadataka;
- samostalnost i kreativnost u radu;
- korišćenje radnog vremena i obim obavljenog posla;
- ukupan odnos prema radu i radnom mjestu (odnos prema pretpostavljenima, saradnicima, poštovanje radnog vremena).
Svako mjerilo iz stava 1. ovog člana vrednuje se od 1 do 5 bodova, tako da po svim mjerilima zaposleni može ostvariti najviše 25 bodova.
Neposredni rukovodilac je dužan da po utvrđenim kriterijumima ocijeni kvalitet posla i doprinos zaposlenog u radu, uz pisano obrazloženje.
Član 44.
Radni staž zaposlenog za čijim je radom prestala potreba vrednuje se sa 2 boda za svaku navršenu godinu radnog staža.
Član 45.
Složenost posla koji zaposleni obavlja utvrđuje se na osnovu koeficijenta složenosti poslova, koji je određen rješenjem o rasporedu zaposlenog i broj bodova adekvatan je visini koeficijenta.
Član 46.
Ukoliko dva ili više zaposlenih nakon primjene svih kriterijuma iz prethodnih članova ovog Kolektivnog ugovora ostvare isti broj bodova, prednost se utvrđuje na osnovu dopunskog kriterijuma – materijalnog stanja zaposlenog i njegove porodice.
Materijalno stanje zaposlenog i njegove porodice utvrđuje se na osnovu ostvarenog prihoda po članu porodičnog domaćinstva i godini koja prethodi izradi programa.
Prioritet ima zaposleni sa lošijim materijalnim stanjem.
Član 47.
Zaposlenom za čijim radom je prestala potreba, a kome nije moglo da se obezbijedi nijedno od prava po osnovu viška zaposlenih utvrđenih odredbama Zakona o radu, poslodavac je dužan da prije prestanka radnog odnosa, odnosno raskida ugovora o radu, isplati otpremninu i to;
- od 5 do 10 godina radnog staža 12 bruto zarada;
- od 10 do 20 godina radnog staža 15 bruto zarada;
- od 20 do 30 godina radnog staža 20 bruto zarada;
- preko 30 godina radnog staža 30 bruto zarada.
- (pregovarati o većim iznosima)
Član 48.
Zaposlenom kojem na osnovu sporazuma prestaje radni odnos, pripada pravo na otpremninu i to;
- od 15 do 25 godina radnog staža 15 bruto zarada;
- preko 25 godina radnog staža 20 bruto zarada.
X ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIH
Član 49.
O pravima i obavezama zaposlenih iz rada i po osnovu rada odlučuje poslodavac, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ovim ugovorom.
Zaposleni koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz rada i po osnovu rada može podnijeti zahtjev poslodavcu da mu obezbijedi ostvarivanje tog prava.
Poslodavac je dužan da odluči po zahtjevu zaposlenog u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Sve odluke o ostvarivanju prava, obaveza i odgovornosti dostavljaju se zaposlenom u pisanom obliku, sa obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku u roku od 8 dana od isteka roka za odlučivanje.
XI RJEŠAVANJE INDVIDUALNIH I KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 50.
Postupak rješavanja individualnih radnih sporova koji nastaju u ostvarivanju prava zaposlenih iz rada i po osnovu rada kao i kolektivnih radnih sporova koji nastaju u postupku zaključivanja, primjene, izmjena i dopuna kolektivnog ugovora, ostvarivanje prava na sindikalno organizovanje i prava na štrajk mogu povjeriti arbitru, odnosno miritelju u skladu sa Zakonom o mirnom rješavanju sporova.
XII USLOVI ZA RAD SINDIKATA
Član 51
Poslodavac obezbjeđuje sindikatu uslove za efikasno obavljanje sindikalnih aktivnosti kojima se štite interesi i prava zaposlenih.
Član 52.
Poslodavac omogućava sindikatu da pokreće inicijative, podnosi zahtjeve i predloge i da zauzima stavove, kao i da bude informisan o pitanjima koja su od bitnog značaja za profesionalni i ekonomski interes zaposlenih.
Poslodavac uručuje pozive sa materijalima sindikatu radi prisustvovanja predstavnika sindikata sjednicama organa na kojima se razmatraju pitanja od bitnog značaja za zaposlene, njihova mišljenja predlozi i zahtjevi.
Član 53.
Poslodavac, pored obaveza utvrđenih u Zakonu i Opštem kolektivnom ugovoru obezbjeđuje sindikatu i sljedeće uslove za rad:
- prostor za rad i održavanje sastanaka;
- tehničke i administrativne usluge.
Član 54.
Poslodavac će omogućiti predsjedniku sindikata, ukoliko to želi, da dužnost obavlja profesionalno.
Zarada predsjednika sindikata je u visini 1,5 prosječne zarade kod poslodavca.
Poslodavac i predsjednik sindikata će potpisati sporazum o obavezama iz stava 1 i 2 ovog člana.
XIII
STAMBENI ODNOSI
Član 55.
Poslodavac je dužan da sa sindikalnom organizacijom zaključi poseban sporazum u skladu sa članom 26 Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa u roku od 6 mjeseci od zaključivanja ovog ugovora.
( ovo može da bude jedan od načina definisanja rješavanja stambeneih potreba)
XIV ŠTRAJK
Član 56.
Zaposleni ima pravo na štrajk u skladu sa Zakonom.
Član 57.
Odluku o stupanju u štrajk i štrajk upozorenja donosi Izvršni odbor sindikalne organizacije.
Član 58.
Potpisnici ovog ugovora su saglasni da ukoliko je do štrajka došlo krivicom poslodavca, isti isplaćuje naknadu zarade za period trajanja štrajka i troškove štrajka, u roku od 3 dana po prestanku istog, u skladu sa odredbama ovog Kolektivnog ugovora.
XV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 59.
Ovaj Kolektivni ugovor se zaključuje na neodređeno vrijeme.
Izmjene i dopune ovog Ugovora vrše se na način i po postupku predviđenom za njegovo donošenje.
Član 60.
Predlog za izmjene i dopune podnosi se u pisanoj formi drugoj ugovornoj strani.
Druga ugovorna strana je dužna da se u roku od 30 dana od dana prijema pisano izjasni.
Član 61.
Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli poslodavca.
Ovaj Kolektivni ugovor zaključen je dana ……………. godine.
Broj:
Podgorica, …………..
Sindikalna organizacija Poslodavac
……………………………. ………………………….
Sve što je specifično za vašu sinsikanu organizaciju možete unujeti u vaš kolektivni ugovor, kao i ako smatrate da je nešto višak da možete da izmjenite ili izbrišete.