SPASOJEVIĆ: „Objasnite nam kako da radimo“
„Postoje situacije kada je službenik prinuđen da primijeni mjere, kada ima osnov za to, poštujući proceduru. Ali onda kažu – nije morao. Nije isto kada gledate iz kancelarije sudije i kada je čovjek sam sa 120 osuđenika. To je mnogo teško i kompleksno“, kaže Predrag Spasojević, predsjednik sindikata zaposlenih u ZIKS-u. On je ovih dana razgovarao sa Ministrom unutrašnjih poslova i Vrhovnim državnim tužiocem u pokušaju da dođu do preciznog definisanja načina primjene ovlašćenja.
Zaposleni u ZIKS-u izbjegavaju da preduzmu bilo šta, čak i kad je to neophodno, jer se plaše da će neko podići optužnicu protiv njih, a to se odražava na disciplinu, kaže predsjednik sindikalne organizacije ZIKS-a.
On objašnjava da su podržali kolege za koje znaju da nisu krivi, a koji su osuđeni samo da se opravda optužnica. Dvojici službenika Zavoda juče je pred Osnovnim sudom u Danilovgradu izrečena kazna od 4 mjeseca zatvora, godinu uslovno, zbog mučenja osuđenika.
„Ovdje se radi o osuđeniku koji je četiri puta napao službenike ZIKS-a, 14 puta je disciplinski kažnjavan, a napadao je i slžzbenike policije van ZIKS-a.“
Uprava Zavoda kaže da je bezbjednosna situacija stabilna, te da se permanentno preduzimaju mjere u cilju njenog održavanja i unapređenja.
Spasojević, pak, tvrdi da je bezbjednost jako ugrožena i da su učestali napadi na službenike.
„Bojim se da će jednom neko da strada, ako se nesto ne promijeni. Eskalacija je evidentna. Ako neko prijeti čuvaru, a on ne može ništa, ako neko ide dalje, gurne, ošamari, šta je sljedeće?“
Primjena sile zbog nedovoljnog broja čuvara?
Iz uprave ZIKS-a nam je saopšteno da u Zavodu trenutno radi 361 službenik obezbjeđenja ili 84,6% u odnosu na broj radnih mjesta po sistematizaciji. U toku je procedura javnih oglasa za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme za 27 službenika, pa očekuju da će po njenom okončanju broj radnih mjesta koji je popunjen biti 90% u odnosu na broj radnih mjesta koji je sistematizovan.
Sindikat smatra da broj zaposlenih po sistematizaciji nije dovoljan.
„Dešava se da u zatvorenom dijelu, u paviljonu A, gdje je ambulanta, u jednom momentu bude i do 150 ljudi na jednog službenika. Šta god da se desi, taj službenik je u problemu. Prije nekoliko mjeseci se dogodilo da je osuđenik iz tog paviljona uspio da izađe i da napadne drugog osuđenika i službenik koji nije to spriječio je kažnjen“ navodi Spasojević.
„Još trpimo posljedice lošeg rada iz prošlosti“
Predsjednik sindikata ZIKS-a priznaje da su vidljive mnoge promjene na bolje, ali da još trpe posljedice godina lošeg rada.
„Nekada je vladala vojna disciplina, osuđenici su imali postrojavanje, uniforme. Potom se sve to ukida, zapostavlja se rad, oni više nisu imali nikakvu radnu obavezu. U tom periodu je veliki broj službenika priman bez ozbiljne provjere, bez javnog oglasa i kvalifikacija. Osuđenici su sami odlučivali gdje će ko biti smješten. Sada je bolje, ali uvijek ima povlaštenih“
Spasojević navodi mnoštvo primjera: „Desilo se da je grupa pritvorenika otela komandira, sputala ga i ušla u odjeljenje da napadnu drugog osuđenika. Predvodnik je dobio beznačajno produženje kazne i potom apartman u dijelu gdje borave oni za koje nema sumnje da će napraviti neko djelo i slobodno se kreću.“
Ističe da je prethodni direktor ZIKS-a Miljan Perović čovjek sa kojim su počeli i saradnju i borbu. 280 ljudi koji su bili zaposleni bez rješenja su ili dobili stalni posao ili otpusteni, ako nisu ispunjavali uslove. Počeo je da se plaća prekovremeni rad, očajni građevinski i higijenski uslovi su poboljšani i povećane su zarade.
Obuka stražara prioritet
Spasojević kaže da je neophodna intenzivna obuka:“ Ne postoji škola za zatvorskog policajca, zato dajte da radimo na edukaciji. Obuke koje sada izvodimo nisu dovoljne, potrebno je mnogo više, o svemu, npr. o tome kako spriječiti torturu.“
Priznaje da svi službenici ne rade savjesno.
„Mi smo slika drustva, nema razlike, kod nas ima ljudi koji su skloni nezakonitim radnjama, korupciji. Pojedini su dobili otkaze i disciplinske mjere, a neke, pak, sud vraća na posao i ne možemo da ih se oslobodimo godinama, a ne rade kako treba.“
Zaposleni kažu da su svjesni da tranziciju društva treba da prati i zatvor, da treba prvenstveno poštovati ljudska prava.
„To nije sporno. Sporno je što hiljade ljudi prolazi kroz zatvor, a problema uvijek imamo sa malim brojem ljudi koji imaju izuzetno poremećeno ponašanje. Zato godinama tražimo osnivanje specijalnog zatvora. Izvršioci najtežih krivičnih djela najčešče nisu problem, već oni sitni kriminalci, sa kraćim kaznama, koji se konstantno vraćaju. Nemamo problem sa svim zatvorenicima, već sa manje od 10% sa izrazito poremećenim ponašanjem“ zaključuje Predrag Spasojević.
Humani uslovi za sve
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, predstavljajući prošle godine Izvještaj o uslovima rada službenika obezbjeđenja i tretmana u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija rekao je da se “u kontinuitetu borimo za prava osuđenih lica, da imaju krajnje humane uslove, u skladu sa zagarantovanim standardima, ali imamo sada situaciju da ljudi koji se bave bezbjednošću koji rade i borave u ZIKS-u-nemaju te uslove”.
Prema njegovim riječima, poslovi ovih službenika spadaju u jedne od najzahtjevnijih sa psihološkog i emocionalnog stanovišta i posebno su stresni.
Služba za odnose sa javnošću ZIKS-a nam je saopštila da su u toku 2017. godine unaprijeđeni materijalni i tehnički uslovi za rad službenika. Renovirane su kancelarije u kojima rade i borave i opremljene klima uređajima. Renovirana su i osmatračka mjesta u svim organizacionim jedinicama Zavoda.
Izvor: RTCG