GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR- POJAŠNJENJE POJEDINIH NEDOUMICA


U vezi sa početkom primjene novog Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa, a u cilju otklanjanja određenih nedoumica u vezi sa pojedinim rješenjima koja su sadržana u novom GKU-u ukazujemo na sljedeće :

  1. Poštovanje principa ujednačenosti zarada za rad na istim ili sličnim poslovimai radnim mjestima koji zahtijevaju isti nivo odnosno podnivo kvalifikacija, a koji
    je u cjelosti primjenjen u novom GKU-u, predstavlja odraz otklanjanja niza devijacija koje su postojale u dosadašnjem tekstu Zakona o zaradama
    zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na grupu poslova D, a rezultat kojih je bio da su za isto zvanje propisivani različiti koeficijenti. Postojao je slučaj da se za poslove u zvanju na primjer samostalni/a referent/ica koeficijent za zarade kretao u rasponu 4,10 pa sve do 7,20. Kod ovakvog stanja Vlada CG i Ministarstvo finansija kao pregovaračka strana uslovno u odnosu na čitav GKU je insistirala na otklanjanju ovakvih neustavnih rješenja koje su proizvod stihijskih izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Na kraju, zbog ovakve pojave niz NVO i službenika su podnijeli Ustavnom sudu ustavne inicijative. Ustavni sud je aktom U-I br.39/21 od 05.04.2022. godine, u postupku po inicijativi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti odredaba 22 stav 2 i 3 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a koju je podnijela NVO “Akcija za socijalnu pravdu” donio rješenje i isto uputio Skupštini Crne Gore. U daljim koracima Skupština je predložila Vladi izmjene i dopune Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u dijelu brisanja spornih normi. Stoga, ujednačavanjem koeficijenta za ista zvanja u novom GKU nije se konkretno išlo na štetu zaposlenih u sudovima i tužilaštvima. Izvršeno je uvećanje istih u rasponu od najmanje 22 % pa gore, uz predviđeno pregovaranje uvećanja od po 10% za naredne dvije godine, a što je i bio osnovni zahtjev Sindikata upućen prema Vladi u dijelu uvećanja zarada, te se na ovaj način otklonila hipoteka neustavnosti i potencijala opasnost da bi kroz brisanja ili ukidanje spornih normi zaposleni u pravosuđu u pogledu zarada bili dovedeni u nepovoljniji položaj. Stoga od strane Vlade predloženo ujednačavanje je u odnosu na njih i finansijski efekat imalo preventivni karakter baš prema zaposlenima u pravosuđu, Sekreterijatu Sudskog savjeta i Skupštini CG, jer je naš zahtjev išao da se svi koeficijenti u javnoj upravi izjednače sa koeficijentima zaposlenih u Skupštini.
  2. U odnosu na dio zahtjeva zaposlenih koji se odnosio na određivanje posebnog koeficijenta za pojedine izvršioce na određenim poslovima, a koji poslovi nijesu kroz Zakon o državnim službenicima i namještenicima ili posebnim zakonom prepoznati kao posebna zvanja, Sindikat je navedene zahatjeve cijenio uglavnom opravdanim, ali nije postojao zakonski osnov da se isti prepoznaju u okviru koefiicjenata za zarade, baš iz razloga što već nijesu prepoznati kao posebno službeničko zvanje. Stoga, ovakve slučajeve Sindikat će ubuduće, zajedno sa inicijatorima, rješavati prvo kroz normativni okvir kojim se uređuju zvanja, a što je preduslov za svrstavanje u poseban koeficijent za zaradu. Sličan je slučaj i sa zvanjima propisanim Zakonom o računovodstvu u javnom sektoru, u kom dijelu je takođe više puta razgovarano sa predstavnicima Ministarstva finansija, te će navedeni problem biti riješavan izmjenama i dopunama zakona koje će uslijediti prije početka primjene navedenog zakona.
  3. U odnosu na pojedine primjedbe koje se tiču i daljeg zaostatka u visini zarada zaposlenih u upravi i pravosuđu u odnosu na oblasti zdravstva i prosvjete,
    nesporno je da su takve primjedbe na mjestu. Značajna razlika je bila i jedan od argumenata Sindikata u toku pregovora. Zahtjevi Sindikata su prepoznati kao opravdani, ali su istovremeno naišli i na barijeru trenutnog fiskalnog okvira. Navedene razlike su posljedica nasleđenog nedostatka normativnih mehanizama za pregovaranje zarade i aktivno učešće našeg granskog sindikata u procesima definisanja zarade i drugih prava zaposlenih. Stoga smo prvo putem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama, a zatim preuzimanjem koeficijentata za doskorašnju grupu D u novi GKU, tek kroz niz normativnih rješenja u novom GKU-u, među kojima je najvažnija ona u članu 26 koja propisuje da je predstavnik Sindikata član radnih tijela koja pripremaju nacrte i predloge zakona i podzakonskih akata kojima se uređuju zarade, naknade zarada i druga primanja zaposlenih iz člana 2 ovog Ugovora, te da je poslodavac dužan da omogući Sindikatu učešće u pripremi i izradi propisa kojima se uređuje radno-pravni status zaposlenih, po prvi put u postojanju SUPCG doveli našu granu u pregovarački nivo ostalih grana. Navedeno je posebna tekovima koja garantuje buduća kvalitetnija rješenja i pravedniji sistem zarada na nivou različitih oblasti javnog sektora, te samim tim i ujednačavanje nivoa zarada u srodnim i upoređujućim poslovima.
  4. Pored uvećanja zarada ono o čemu je posebno vođeno računa jeste i činjenica da se izvrši što kvalitetnije stepenovanje u odnosu na školsku spremu i složenost i odgovornost poslova, pri čemu se isti problem morao riješiti u okviru raspona koeficijenta 5,10-11,60. Navedenim stepenovanjem otklonjen je dio problema, dok će se donošenjem novog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru otvoriti širi prostor za uređenije i kvalitetnije razvrstavanje. U ovom dijelu je posebno bitno naglasiti da su svi izvršioci u istom zvanju, bez obzira gdje rade, dovedeni u nivo istog koeficijenta za zaradu. Ostale nivelacije u zaradi u odnosu na pojedina radna mjesta, vezano za obim poslova i druge specifičnosti, vrše se kroz odluke o uvećanju zarada na pojedinim radnim mjestima koje donose poslodavci u skladu sa zakonom, a u čije donošenje obavezno mora biti uključen predstavnik Sindikata, tako dje pravednost zarade dovedena na znatno značajni nivo.
  1. Što se tiče problema vezanog za regulisanja zarada pripravnika ukazujemo da je naš predlog GKU-a sadržao odredbu vezanu za utvrđivanje zarade pripravnika u upravi i pravosuđu. Nakon stupanja na snagu OKU-a mi smo u predlog GKU-a uvrstili novu odredbu za pripravnike (poslednji istovjetan predlog Član 11 stav 2 predloga GKU-a-verzija od 16. januara 2023. godine), ali je ista izričito odbijena od suprotne strane. Po navedenom predlogu zarada pripravnika je trebala biti utvrđivana u visini koja ne može biti manja od 80% osnovne zarade za radno mjesto za koje se samostalno osposobljava. Cijeneći izričitost suprotne strane, te pritisak zaposlenih u vezi sa okončanjem pregovaračkog procesa i što hitniju primjenu novog GKU-a, Sindikatu nije ostavljen prostor za dodatne pregovore u navedenom dijelu.
  2. Dalje, u vezi sa članom 13 kojim su predviđena uvećanja zarade po osnovu naučnog zvanja, s tim što je za magiste predviđeno da ih isto sleduje ako je ovo naučno zvanje stečeno u skladu sa propisima koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju („Službeni list CG“, broj 42/​17), posebno ukazujemo da zahtjev Sindikata nije sadržao navedeno ograničenje. Naprotiv, isti zahtjev se odnosio na sve zaposlene u javnoj upravi bez obzira na godinu sticanja zvanja. Međutim, u toku pregovora, imajući u vidu izričitost suprotne strane zbog ogromnog fiskalnog uticaja, Sindikat je prihvatio ovakvo rješenje bez obzira što isto sadrži određene manjkavosti, pri čemu je kao strateški dio planirano da se iste otklone putem izmjena i dopuna GKU-a na način što će se svi zaposleni po ovom osnovu dovesti u jednak položaj.

“ Pregovarački tim SUPCG“

1.518