Ko na vrijeme ne tuži državu, od tužbe ništa

Centar za građansko obrazovanje podnio je Ustavnom sudu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o državnim službenicima i namještenicima, u kojoj su naveli da je neustavno ograničeno pravo državnih službenika na tužbe iz radnog odnosa protiv poslodavca.

CGO je u inicijativi naveo da Zakonom o radu zaposleni nije ograničen u kom periodu mora da podnese tužbu kako bi ostvario potraživanje iz radnog odnosa, dok je novim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima to pravo ograničeno na tri godine.

Osporenom odredbom člana 167 Zakona o državnim službenicima i namještenicima propisano je da: “novčana potraživanja iz rada nastala od 1. januara 2013. do dana početka primjene ovog zakona, zastarijevaju u roku od tri godine od dana početka primjene ovog zakona”, odnosno od 1. jula 2018.

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević, u razgovoru povodom podnijete inicijative i osporenog zakonskog rješenja navodi da je novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima radila radna grupa bez učešća predstavnika Sindikata.

„U periodu izrade samog nacrta zakona Sindikat uprve i pravosuđa Crne Gore je imao unutrašnju transformaciju i sanirao je negativne posledice sukoba u SSCG i praktično je bio upoznat sa nacrtom na javnoj raspravi povogom istog. U toku javne rasprave Sindikat je dao na kompletan nacrt svoj komentar, koji je sadržavao i 46 konkretnih rješenja nekih pitanja, od kojih je prihvaćeno sedam“, kaže Rakočević.

On navodi da su izrazili neslaganje sa tada predloženim – a sada već usvojenim članom zakona, kao i da su zahtijevali da se izbriše ili produži na razuman rok, što nije prihvaćeno.

„Kao sindikat koji prati zakonodavstvo u oblasti radnog prava, bili smo u toku sa izmjenama i dopunama zakona o radu, te smo u saznanju da se i zakonom o radu predviđa identična norma. Radni odnosi su specifični obligacioni odnosi, a sve u obligacionim odnosima ima rok zastarijevanja, tako da to rješenje jeste nepovoljnije od prethodnih, ali svakako čekamo da se usvoje izmjene i dopune Zakona o radu, kako bismo onda imali osnov da reagujemo“, kaže Rakočević.

Rakočević upozorava da će Sindikat, ukoliko se rješenja u Zakonu o radu budu drastično razlikovala od sadašnjeg rješenja u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, pokrenuti sve mehanizme zaštite prava zaposlenih.

„Na žalost ova norma ne utiče na odgovornost starješina organa, kako god glasila, samo se zatvara mogućnost naknade štete, koju plaćaju svi građani“, smatra Rakočević.

Na pitanje o adekvatnoj zaštiti prava iz radnog odnosa, Rakočević smatra da se ona danas mnogo više krše nego prije pet godina.

„Pravno načelo, koje govori da kada se neki dokaz izvodi, odnosno kada se tumači neka norma, uvijek u slučaju sumnje se tumači u korist radnika, ne primjenjuje se u našim sudovima, a onda nakaradnom normom, koja zaštitniku imovinskih interesa države dozvoljava troškove postupka po advokatskoj tarifi, dovodi do značajne pravne nesigurnosti. Za prethodno iznešeno imamo mnogo primjera, gdje postoje za istu pravnu situaciju dijametralno različite presude, a u pitanju su samo druga imena“, objašnjava Rakočević.

On smatra da danas radnici u javnom sektoru ne smiju da tuže poslodavca jer se on ponaša po principu ‘kadija te tuži, kadija ti sudi’.

„Posljednji načelni stav Vrhovnog suda povodom mogućnosti otkaza zaposlenog od strane starješine organa obavještenjem je novi udar na prava zaposlenih. Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore je pokrenuo unutrašnje reforme kako bi ojačao svoje kapacitete da se izbori sa ovakvim problemima. U narednom periodu ćemo preduzeti neke aktivnosti u pravcu ostvarivanja svih zakonom zagarantovanih prava zaposlenih, na što nas obavezuju i zaključci sa Konfrencije održane u maju ove godine“, zaključio je Rakočević.

Podsjetimo, viša pravna savjetnica u CGO-u Snežana Kaluđerović u inicijativi je navela da je pomenuta odredba Zakona održavnim službenicima i namještenicima Crne Gore neustavna, nezakonita i neusklađena sa opštim propisom – Zakonom o radu. 

„Naime, član 123 Zakona o radu jasno propisuje da  “novčana potraživanja iz rada i po osnovu rada ne zastarijevaju”, a primjenjuje  se na sva zaposlena lica u državi Crnoj Gori, bez obzira gdje oni zasnivaju svoj radni odnos. Osporavana odredba da novčana potraživanja iz rada i po osnovu rada zastarijevaju za one koji rade u državnoj upravije diskriminatorna i dovodi do nejednakog tretmana zapošljenih u državnoj upravi, direktno krši njihova ljudska prava a može prouzrokovati i brojne zloupotrebe u sistemu državne uprave.  Pravni je nonsens da različita prava po osnovu rada važe za zaposlene u biznis ili civilnom sektoru i za one zaposlene u državnoj upravi“, kazala je Kaluđerović.

Izvor: FOS media