Ko su „državni neprijatelji“: Milioni se gube zbog funkcionera
Država je za posljednje četiri godine zbog izgubljenih sudskih sporova platila više od 70 miliona eura, a na protekloj sjednici Vlade za “državne neprijatelje” proglašeni su službenici koji su tužili državu zbog zakidanja na platama i naknadama.
Premijer Duško Marković je najavio objavljivanje nihovih imena, ali ne i funkcionera čijim nezakonitim odlukama su izgubljeni ovi milioni .
“Nijesu zaposleni krivi zato što su morali da tuže svog poslodavca – državu da bi dobili novac za koji su zakinuti, već su glavni krivci rukovodioci organa, direktori pa i ministri koji su donosili nezakonite odluke na štetu tih zaposlenih, kazao je predsjednik sindikata državne uprave Nenad Rakočević.
Sa sjednice Vlade prije dva dana je saopšteno da je prošle godine bilo čak 966 tužbi zaposlenih u državnoj upravi protiv države najčešće zbog neisplaćenih djelova zarada ili naknada, kao i da je zabrinjavajući takav odnos službenika prema državi i njenoj fiskalnoj stabilnosti. Navedno je i da je bilo tužbi zbog neisplaćenih desetak eura, a da država na sudske troškove gubi mnogo više.
“Ako zaposlenog koji radi za 250 ili 300 eura, znači za manje i od ovakve potrošačke korpe, zakinete mjesečno za deset eura, njemu je to velik i značajan iznos. I zašto da ne tuži svog poslodavca koji ga je zakinuo. Sindikat ih u potpunosti podržava u tome”, kazao je Rakočević.
On je kazao da ima i visokih državnih funkcionera koji su tužili državu za mnogo veće iznose.
“Premijer treba da pozove na odgovornost službenike čijim pogrešnim odlukama je napravljena višemilionska šteta državi, a ne da zaposlene koji traže svoj zarađeni novac proglašavaju za državne neprijatelje”, kazao je Rakočević.
Grupa pravnika Auditorium juče je saopštila da odavno ukazuju da država gubi veliki broj sudskih sporova ali da nadležni i dalje “ne shvataju u čemu je problem i da ne pokušavaju da ga rješavaju, osim što samo pričaju, pričaju…”
“Nakon jučerašnjag saopštenja, očigledno je da ni poslije nekoliko godina od kada je problem eskalirao, Vlada ne shvata uzroke bolesti državnog budžeta i ne postavlja pravu dijagnozu. U skladu sa tim je i potpuno pogrešna terapija: Vlada je usvojila „zaključke o hitnom obrazovanju radne grupe za izradu zakona o zaštitniku državnih interesa kao normativnom rješenju koje bi trebalo da preduprijedi ovu pojavu“. Nema nikakve šanse da taj novi propis donese neki boljitak po ovom pitanju”, naveo je Auditorijum.
Onu su kazali da je ova “bolest sistemska i da se samo tako može liječiti”.
“Mnogo zakona i sudske prakse je potrebno promijeniti da bi se naš ‘pacijent’ izliječio, a svi dobro znamo gdje vodi kad su i dijagnoza i terapija pogrešni i gdje bi završio neki ljekar da je ovako očigledno pogriješio prilikom liječenja. Sva sreća da za pravnike ne postoji slično krivično djelo”, naveo je Auditorijum.
Milena Milošević iz nevladine organizacije Institut alternativa podsjeća da su državni službenici oni koji su zaposleni u ministarstvima, upravama i drugim državnim organima, odnosno da je njihov status nešto drugačiji u odnosu na druge zaposlene koji se finansiraju iz budžeta kao što su zdravstvo i prosvjeta. Podsjeća članove Vlade da su u prologodišnjoj analizi o vrsti i uzrocima sporova cijenili da je većina tužbi i potraživanja državnih službenika osnovana.
„Nije samo problem izdvajanje velikih suma novca nakon sudskih sporova. Postoje i značajni troškovi poravnanja, koji govore u prilog tome da problem definitivno nije u službenicima koji navodno koriste sistem i sudske troškove, već da je mnogo širi i sastoji se prvenstveno u neodgovornom postupanju uprave. Još problematičnije je to što nema podataka o iznosima koje državne institucije isplaćuju po osnovu poravnanja. Recimo, za Zavod za za zapošljavanje je u državnom budžetu za ovu godinu traženo više od dva miliona upravo na ime poravnanja zbog neadekvatno obračunatih zarada zaposlenima“, pojasnila je Miloševićeva. Istakla je da raniji izvještaji DRI pokazuju da se najviše sporova ove vrste vodi protiv MUP-a, ZIKS-a, Ministarstva odbrane. MO na čelu sa Predragom Boškovićem je preduzeo mjere da ne dolazi do tužbi, što je rezultiralo i prijavama.
Izvor: Vijesti