Zatvorski radnici zbog stresa nategnuti kao strune

Početkom 2015. godine u spuškom zatvoru izbila je velika pobuna osuđenika. Taj događaj razotkrio je mnoge nedostatke u sistemu rada crnogorskog Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija od tretiranja zatvorenika do radnih uslova službenika te institucije. U obračunu osuđenika i zatvorske policije bilo je povrijeđenih na obje strane. Tužbe su podnijete i protiv zatvorenika i protiv službenika ZIKS-a. Obje grupe su zbog toga osuđene pred Osnovnim sudom u Danilovgradu. Do incidenta je, tada je saopšteno, došlo jer je odbijen zahtjev osuđenika da se jedan zatvorenik (sa kojim su bili u svađi) izmjesti iz njihovog paviljona. U obračunu je povrijeđeno više službenika ZIKS-a, a pobunjeni zatvorenici su jednog policajca držali kao taoca dok njegove kolege nijesu pristigle u većem broju i ugušile pobunu.

U razvijenim zapadnim zemljama poput Francuske i Njemačke, nakon takve stresne situacije, zatvorski policajci bi bili uključeni u antistres program, koji bi im pomogao da preispitaju svoje postupke tokom incidenta, da uvide eventualne greške, da buduće slične situacije dočekaju spremni, ali i da se adekvatno izbore sa stresom, koji je, po mošljenju nekih psihologa, najveći neprijatelj moderne civilizacije. U crnogorskim penološkim ustanovama, međutim, ne postoji takav program, iako njihovi zaposleni, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, spadaju u najugroženiju kategoriju kada je riječ o stresu. U našim zatvorima, štaviše, nema nijedne osobe (poput psihologa), koja pomaže službenicima da prevaziđu stresnu situaciju, uprkos brojnim preporukama Savjeta Evrope i zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Taj problem su, pored zaposlenih, prepoznali i u svojim izvještajima na njega upozorili iz kancelarije ombudsmana i nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), međutim, u ZIKS-u se uporno oglušuju na takve preporuke.

I Evropa, i sindikat, i ombudsman, svi to tražimo, ali jednostavno ova država ne funkcioniše, kazao je predsjednik sindikalne organizacije ZIKS-a Predrag Spasojević. Svjedoci smo brojnih incidenata u crnogorskim zatvorima i brojnih suđenja zbog takvih događaja, dok sagovornici imaju dilemu da li bi se događaj od 2015. i oni koji su uslijedili) odigrao na taj način da su nadležni preventivno djelovali, između ostalog i antistres programom.

ANTISTRES OBUKA ZA ŠTRIK

Spasojević tvrdi da su se od 2015. godine značajno primijenili nabolje materijalni i pravni uslovi rada službenika ZIKS-a, ali da se vrlo malo uradilo kada je riječ o psihofizičkom ambijentu na poslu.

Mnogo objekata je renovirano i zaposleni u ZIKS-u sada imaju mnogo kvalitetnije uslove za rad u materijalnom smislu.

I u pravnom dijelu su mnogo regulisanije stvari nego prije pet-šest godina. Sada uglavnom svi imaju riješen radno-pravni status, pojasnio je on.

Kada je riječ o preventivnom djelovanju u stresogenim situacijama, Spasojević tvrdi da se u tom dijelu slabo radi.

Ako ste se obratili ZIKS-u, oni će vam reći da su sproveli antistres obuku. Oni će reći da su izvršili masu obuka, ali to je samo štrik. Samo formalno imali smo obuku jedan dan, oni kažu štrik, imali smo obuku, ispunili smo obavezu. To je njima jedan problem kojim ne žele da se bave, ocijenio je Spasojević.

Iz ZIKS-a, na čijem čelu je Milan Tomić, međutim, nijesu kazali ništa od navedenog, jer od 13. februara nijesu odgovorili na pitanja novinara. Na isti način se prema ovom problemu ponio resor ministra pravde Zorana Pažina, u čijoj je nadležnosti ZIKS, ignorišući novinarska pitanja više od mjesec.

Kancelarija crnogorskog ombudsmana Šućka Bakovića takođe se interesovala o ispunjenju preporuka u vezi sa upravljanjem stresogenim situacijama u toj ustanovi.

Po navodima ZIKS-a, razlog neispunjenosti preporuke je nedostatak kadrovskih kapaciteta, multidisciplinarnog timskog pristupa problemu i dodatne podrške u nošenju sa psihosocijalnim rizicima, navodi se u odgovoru zaštitnika.

Spasojević navodi da se u Zavodu trenutno radi sistematizacija radnih mjesta, gdje sindikat pokušava da uvrsti i osobu za bavljenje stresnim situacijama.

Borimo se da nam se sistematizuje radno mjesto upravo čovjeka koji bi se bavio stresnim situacijama i antistres terapijama, koje se dešavaju nakon stresnih situacija. Na zapadu svi nakon većeg inicidenta odmah pišu izvještaje, kako bi se ispunio formalni dio zakona. Međutim, sjutradan se vrši analiza sa stručnim timom, u kojem je obavezan član jedan od psihologa, da se vidi gdje je bila greška, gdje se moglo drugačije, da se ljudi malo smire…To je taj momenat kada se ljudi oslobađaju od stresa. Jer kroz taj slučaj uče za naredni. Mi tražimo tu osobu da nam zaposle, da je sitematizuju, ali već godinama nemamo tu osobu, pojasnio je.

U kancelariji zaštitnika tvrde da u zatvoru ima 30 zaposlenih službenika za tretman i dva psihijatra u zdravstvenoj službi, ali da od tog broja nijedno radno mjesto nije sistematizovano za pomenute potrebe podrške zaposlenima.

Zavod, kao penalna ustanova, nema sektor koji bi se bavio ljudskim resursima, vodio računa o svakom pojedincu, o njegovim rezultatima i sposobnostima, aktivno komunicirao sa svim zaposlenima, radio na prevazilaženju problema, ali i podsticao njihove dobre osobine i uspjehe u radu, ističu iz kancelarije ombudsmana.

U evropskoj praksi, pojasnili su, poslodavce obavezuje primjena Framework direktive br. 89/391/EEC primjena okvirnih sporazuma socijalnih partnera o stresu na radnom mjestu, nasilju i uznemiravanju, čiji je prvenstveno cilj uvođenje mjera za podsticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu.

ZAHTJEVI

Spasojević je kazao da je sindikat predložio mnoge promjene u uslovima rada kako bi, sa jedne strane, službenici ZIKS-a profesionalnije obavljali svoj posao, a dok bi se, istovremeno, bolje nosili sa stresom.

Tražili smo da se potpiše kolektivni ugovor u kome tražimo da ljudi imaju više mogućnosti da idu na antistres terapije na jedan drugačiji način da budu aktivnija idu u prirodu… Tražili smo da radnici mogu da idu deset dana da se odmore na nekoj planini. U Plužinama, Šavniku, Plavu nije ni bitno. Da pođu po deset dana, ne na neke ekskluzivne lokacije, već jednostavno da pođu i da zaborave na stres. Znate kako se ljudi vrate preporođeni nakon toga? Odbili su nam to. Ne možemo doći do kolektivnog ugovora, rekao je Spasojević. Tvrdi da su tražili i da se ljudi obuče da budu profesionalniji u svom poslu, jer bi, smatra, sami profesionalniji odnos značajno smanjio količinu stresa: Primljeni su ljudi sa konca i konopca. Sa raznoraznim vezama i ljudi sada rade, bore se, grče se, koliko god mogu u grču su…
Smatra da je najveći problem što zatvorski policajci ne mogu da shvate svoju ulogu u sistemu ZIKS-a. Spasojević tvrdi da uloga službenika nije jedino da osuđenike drže pod ključem, već i da se bave tretmanom i drugim stvarima.

Još uvijek je to neki neprijateljski odnos između njih i osuđenika, pa sami taj odnos donosi stres. Kada vam osuđenik prilazi vi već imate pitanje ‘zašto’, ‘šta očekujete od njega’, ‘da li će biti ovako ili onako’… Potom imate dosta sukoba, sami ste svjedoci da su u toku mnoga suđenja. Sve je to posljedica stresa i negativnog naboja u odnosima službenika i zatvorenika, jer se ne radi na tome, objašnjava Spasojević.

Problem su, tvrdi, i kapaciteti u zatvorima. Trenutno je, kaže, manji broj zaposlenih nego što je potrebno, lošiji su smještajni kapaciteti.
Disciplina osuđenika je, tvrdi, takođe jedan od aktuelnih problema koji doprinose uvećanom stresu kod zaposlenih, a uzrok tome vidi u povlađivanju zatvorenicima.

Neki ljudi ne žele jednostavno da uđu u konflikt sa osuđenicima i povlađuju im. To produkuje nezadovoljstvo ostalih osuđenika i potom ostali zaposleni dolaze u poziciju da trpe zbog tog nezadovoljstva, kazao je Spasojević.

Rješenje vidi u jednoj disciplinskoj komisiji, a tvrdi da u ZIKS-u trenutno postoje manje efikasne ad hok formirane disciplinske komisije za osuđenike.

Sindikat toliko vremena traži da se formira disciplinska komisija od profesionalaca ljudi, koji će stvarno da ocjenjuju da li su osuđenici učinili neki od prekršaja i koliko treba da se kazne, da se to ujednači i da se tako podigne nivo discipline, kazao je.

Tvrdi da se trenutno dešava da svi zaposleni rade preko 40 sati prekovremeno. Svi su nategnuti kao strune. U principu se ti prekovremeni isplaćuju, ali bilo je nekih zastoja posljednjih dva mjeseca.

UPOZORENJA

O lošim uslovima rada u crnogorskim zatvorima najviše je izvještavao zaštitnik ljudskih prava i sloboda, kroz izvještaje Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM) za torturu. Kroz dva dokumenta Izvještaj NPM-a za 2017. godinu i Izvještaj o uslovima rada službenika obezbjeden je i tretmana u ZIKS-u, zaštitnik ocjenjuje da se u toj instituciji malo radi na upravljanju stresom.

Prema nalazima zaštitnika u ZIKS-u ne postoji kontinuirana i sistematična podrška službenim licima u cilju smanjenja uzroka i štetnih posljedica prouzrokovanih stresom. Službenici nemaju obezbijeđenu psihološku podršku u cilju preovladavanja posljedica. Stoga, zaštitnik smatra da bi trebalo osmisliti sistem psihološke i druge pomoći kako bi se omogućilo službenicima da imaju servis, odnosno podršku već od prvih znakova psihofizičkih problema, kako profesionalne prirode tako i lične ili privatne koje su u međusobnoj zavisnosti i za koje je vjerojatno da će negativno uticati na njihovu sposobnost i spremnost za radne zadatke, navodi se u izvještaju NPM-a.

Iz kancelarije zaštitnika tvrde da su se nakon izvještaja, dijelom popravili materijalni uslovi u kojima borave i rade, ali da službenici obezbjeđenja i tretmana i dalje nemaju adekvatne uslove za rad.

Jedan od najtežih poslova u društvu

Mnogi kriminolozi, poput američkih profesora Teodora Ajzenberga i Ričarda Landmana, ukazuju na to da je poziv zatvorskog službenika emocionalno i psihički među najtežim poslovima u savremenom društvu.

Stresogene situacije utiču negativno ne samo na njihovu ličnost nego i na njihovu porodicu, zbog čega je neophodna kontinuirana podrška i pomoć službenim licima, navodi se u Izvještaju NPM-a.

U kancelariji zaštitinika tvrde da rad u penalnoj ustanovi podrazumijeva i specifičnu psihosocijalnu klimu.

Treba uzeti u obzir da psihosocijalna klima predstavlja percepciju sveukupnih međuljudskih odnosa u nekoj ustanovi ili grupi, te da je nivo stresa u penalnim ustanovama po pravilu uvijek visok, usljed specifičnih odnosa na relaciji stražar zatvorenik, zatvorenik zatvorenik, navodi se u odgovoru. Zatvorsko osoblje je, tvrde, zbog prirode posla često izloženo stresu koji prevazilazi nivo stresa u normalnom životnim okolnostima.

Zatvorsko osoblje nije edukovano i nije u mogućnosti da na adekvatan način prepozna svoje reakcije, pa je u tom smislu neophodno da se ciljano edukuju i osposobe da na vrijeme prepoznaju simptome, uzroke i upravljaju stresom, piše u odgovoru ombudsmana.
Sindikat ZIKS-a 2015. je izvijestio da je povećana percepcija zaposlenih da je porastao broj samoubistva radnika, što objašnjavaju visokim nivoom stresa na poslu.

Bolje da su ZIKS-u dali novac za poljoprivredu

Spasojević smatra da se novac iz Abu Dabi fondova za razvoj poljoprivrede, mogao bolje iskoristiti da se nekoliko miliona uložilo u ZIKS, umjesto što se dao tajkunima. Nikome nije padalo na pamet da uloži dva-tri miliona u ZIKS za razvoj poljoprivrede, pa da država ima direktnu korist za razvoj poljoprivrede. A zna se dobro kada se osuđenici izmore fizički, kada rade u poljoprivredi da su kasnije opušteniji, i sama klima u zatvorima bila bi opuštenija i relaksiranija, ocijenio je on.

Izvor: VIJESTI