Direktori neće odgovarati za nezakonita zapošljavanja

Državni službenik ili namještenik, koji je stupio na rad odlukom starješine organa, bez prethodno raspisanog konkursa, može ostati bez radnog mjesta u bilo kom trenutku, pisanim ili usmenim obavještenjem nadređenog. To je načelni pravni stav sudija Vrhovnog suda, utvrđen na sjednici održanoj 14. septembra.

Umjesto da odgovara onaj koji nezakonito zapošljava, sudije su odlučile da zaštite državu kao poslodavca, iako takva zapošljavanja mogu dovesti i do zloupotreba, političkog i partijskog zapošljavanja, što predstavlja krivično djelo.

Zasnivanje radnog odnosa u državnim organima regulisano je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i prema njemu, popunjavanje radnih mjesta u državnim organima realizuje se na osnovu internog oglasa unutar državnog organa, internog oglasa između državnih organa, javnog oglasa i javnog konkursa ili izuzetno, popunom radnog mjesta raspoređivanjem u skladu sa ovim zakonom.

– Državni službenik, odnosno namještenik, koji je stupio na rad na osnovu rješenja starješine organa bez prethodno raspisanog oglasa, odnosno konkursa, nalazi se na faktičkom radu i taj rad može prestati u svakom trenutku saopštenjem od strane starješine – navodi se u načelnom pravnom stavu, koji potpisuje predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. 

Sudije svih sudova mahom se pridržavaju načelnih pravnih stavova, što bi u ovom slučaju značilo će da u sporovima koji zaposleni pokrenu, ishod sudskog postupka dominantno biti određen onim što je stav Vrhovnog suda.

Prema odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, državni službenik i namještenik, nakon zakonito sprovedenog postupka u državnom organu, zasniva radni odnos rješenjem starješine.

Sudije su ocijenile da zaposleni na faktičkom radu ispunjava sve radne obaveze, ima prava i odgovornosti, ali osnov zasnivanja radnog odnosa ne postoji.

– Iz tih razloga takav rad može prestati u svako doba prostim saopštenjem starješine da više ne dolazi na posao. Donošenje rješenja o zasnivanju radnog odnosa bez prethodno raspisanog oglasa ili konkursa za popunu radnog mjesta i suprotno zakonom propisanoj proceduri vodilo bi zloupotrebi prava – smatraju sudije najviš sudske instance.

U pravnom stavu se navodi da stupanje na rad državnog službenika, odnosno namještenika na osnovu rješenja starješine organa, bez prethodno raspisanog oglasa, odnosno konkursa i sprovedenog zakonom propisanog postupka zasnivanja radnog odnosa, predstavlja „nedostatak koji je takve prirode da isključuje i samo postojanje radnog odnosa”.

– Kako se ovdje i ne radi o radnom odnosu, to nema mjesta primjeni odredbe čl. 121 Zakona o državnim službenicima i namještenicima kojom su propisani osnovi prestanka radnog odnosa. Samim tim ne stoji obaveza na starješini državnog organa za donošenje rješenja o prestanku radnog odnosa iz čl.122 pomenutog zakona, pa takav rad može prestati saopštenjem – kako pismenim tako i usmenim od strane starješine – zaključuje se u stavu koji potpisuje Medenica.

Vlada je nedavno donijela Plan optimizacije javne uprave, po kojem je predviđeno otpuštanje najmanje 4.637 zaposlenih, koji su u momentu izrade tog dokumenta bili angažovani po osnovu ugovora na određeno. Izvršna vlast je prethodno najavila obračun sa zaposlenima koji tuže državu kao poslodavca zbog nepoštovanja radnih prava, potražujućim sudskim putem dugovanja po osnovu neisplaćenih naknada za prekovremeni rad, neiskorišćene pauze u toku rada, godišnje odmore, razlike zarada, manje isplaćene tople obroke i dr. Vlada je na sjednici održanoj 8. marta ove godine kritikovala takav odnos državnih službenika, poručujući da će objaviti imena onih koji tuže državu i ukazala na, kako je konstatovala, „zabrinjavajući odnos prema državi i njenoj finansijskoj stabilnosti”. Tada je ukazano na slučajeve da pojedini državni službenici tuže državu za iznose od desetak eura, te da razrađena šema sa advokatima umnogostručuje iznose na štetu budžeta.

Bez odgovora

Iz Vrhovnog suda tokom jučerašnjeg dana nijesu odgovarali na pitanja „Dana” da li su zbog takvog angažmana državnih službenika/namještenika eventualno zauzeli pravni stav oko kažnjavanja starješina organa koji ih na ovakav način angažuju. Iz Vrhovnog suda nijesu odgovarali ni da li smatraju da ovakav pravni stav može doprinijeti ugrožavanju radničkih prava u Crnoj Gori.

710

Ostavite komentar