Pejović: Vatrogasci nemaju odijela, maske, šlemove, a ni setove sa vazduhom

Dok je gorelo primorje društvenim mrežama i medijima odjekivale su pohvale na račun vatrogasaca, koji su sa pravom proglašeni za heroje. Red statusa, red pohvala, trenutno na svu sreću nigdje ne gori, pa su heroji pali u zaborav, na šta su, kako za „Dan“ kaže predsjednik Strukovnog odbora vatrogasaca-spasilaca Crne Gore Ratko Pejović, navikli. Heroji koji brane imovinu i živote građana, ali i same države, nijesu ispoštovani ni tokom radnog vijeka jer nemaju ni opremu pa na vatru idu i goloruki, a posebno ne nakon sticanja oboljenja usled posla.

Osnovni nedostaci u ličnoj zaštitnoj opremi vatrogasaca prilikom gašenja požara na otvorenom prostoru su: nedostatak zaštitnih šlemova i zaštitnih maski koji se koriste za ovu vrstu intervencije,kao i odgovarajućih čizama za kretanje po ruralnom području. Što se tiče nedostataka u opremi za gašenje požara u zatvorenom prostoru, ovdje se kao nedostatak u većini lokalnih službi zaštite u Crnoj Gori izdvaja nedostatak odgovarajućih kompleta odijela za prilaz vatri, nepostojanje dovoljnog broja izolacionih setova sa komprimiranim vazduhom, dimovuka za odvođenje dima iz zadimljenog prostora. Osim toga, veoma je uočljiv nedostatak vatrogasnih ljestvi ili vatrogasnih platformi koje služe za gašenje požara na višespratnicama i evakuaciju stanovništva sa većih visina u slučaju vanrednih situacija – ističe Pejović.

On ističe da je suština u tome da se vatrogascima treba obezbijediti status u društvu kakav zaslužuju.

– To će se postići najprije regulisanjem njihovog pravnog statusa u službi. Prije svega treba obezbijediti pravnu sigurnost vatrogascima u slučaju odlaska na bolovanje i eventualne spriječenosti daljeg obavljanja posla usled oboljenja ili povreda, tako što će zakonom biti prepoznata osnovna profesionalna oboljenja vatrogasaca (npr. respiratornih organa i pluća). Naime, vatrogasci bi mogli nakon uspostavljanja ovih dijagnoza koje ih diskvalifikuju za dalji rad, bez problema regulisati svoj preostali angažman u službi ili eventualni odlazak u penziju, pri čemu ne bi strahovali od mogućeg prekida radnog odnosa zbog nepostojanja alternativnih radnih mjesta u okviru službe. Takođe, neophodno je i donošenje najmanje dva sistemska zakona kojima će se u potpunosti regulisati položaj pripadnika Službe zaštite i spašavanja. Prvi zakon je Zakon o vatrogastvu koji bi odredio njihov status, prava, obaveze, način stupanja u službu i ulogu od dana zaposlenja do odlaska u penziju. Ovim zakonom bi se, između ostalog, mogao regulisati i model uspostavljanja činova koji je temelj uspostavljanja cjelokupne hijerarhije na državnom nivou, kao i sva aktuelna pitanja Službe tokom njenog redovnog djelovanja. Drugi zakon je Zakon o vanrednim situacijama kojim bi prvenstveno pojmovno definisali instituti: vanredno stanje i vanredna situacija, a zatim se u potpunosti normirao rad službe, prava i obaveze spasilaca u tom periodu. Ovim zakonima bi se definisala i uloga drugih subjekata sistema zaštite i spašavanja u odnosu na vatrogasce-spasioce, kao i njihovi zajednički modeli djelovanja, kako preventivni tako i operativni – objašnjava Pejović.

On ističe da finansiranje Službi zaštite i spašavanja isključivo pada na teret budžeta lokalnih uprava. Samim tim opremanje kolektivnom i ličnom zaštitnom opremom zavisi od izdašnosti budžeta ali i volje i svijesti lokalnih vlasti da ulažu u svoje službe zaštite i spašavanja. Generalno najdrastičniji primjeri nedostatka opreme izraženi su u službama zaštite na sjeveru naše države, posebno lokalnim sredinima ili onim koje su skoro formirale svoje službe. Prvo značajnije ali ne i dovoljno povećanje zarada vatrogasci-spasioci su dobili sredinom 2017. godine izmjenom koeficijenta složenosti poslova kada su one povećane za nekih 20 odsto. Upravo te požarne sezone 2017. godine desili su se požari širom Crne Gore pa samim tim i pažnja javnosti je bila usmjerena na vatrogasce-spaisoce, pa i tu treba tražiti razloge povećanja zarada. Očigledno se nameće zaključak da su vatrogasci-spaisoci u centru pažnje samo kada se dogode požari i drugi akcidenti, a zatim padaju u zaborav – zaključuje Pejović.

Janković da se ne miješa u stvari koje ne zna

Pejović je reagovao na izjavu komandira Službe zaštite i spašavanja Podgorice Gorana Jankovića, u kojem on komentariše aktuelnu situaciju sa požarima koji bukte širom naše države. Naime, Pejović poručuje da on sebe ne može promovisati kao profesionalca jer on to nije ni po struci, a još manje po iskustvu, jer je „ni kriv ni dužan došao na čelo podgoričkih vatrogasaca zahvaljujući isključivo svom političkom angažmanu, iako nije ispunjavao jedan od osnovnih uslova iz konkursa“. On Jankoviću skreće pažnju da se u budućim javnim i drugim nastupima skoncetriše na stanje u podgoričkoj Službi zaštite i spašavanja, a da komentarisanje ukupnog sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori prepušti stručnijim i kompetentnijim ljudima od sebe.

Izvor: DAN

195